STRELA - Bitka za Metohiju Dokumentárny film Srbsko1
STRELA - Bitka za Metohiju Dokumentárny film Srbsko
Operacija Strela je agresivna vojna operacija, sadržana u skupu napadačkih borbenih dejstava OVK potpomognutih snagama albanske vojske i NATO-a, protiv jedinica Vojske Jugoslavije u periodu od 26. maja do 10. juna 1999.
Operacija Strela je agresivna vojna operacija, sadržana u skupu napadačkih borbenih dejstava OVK potpomognutih snagama albanske vojske i NATO-a, protiv jedinica Vojske Jugoslavije u periodu od 26. maja do 10. juna 1999. Cilj operacije Strela bio je slamanje otpora, razbijanje i uništenje odbrambenih pograničnih snaga VJ te i otvaranja koridora za dodatno ubacivanje terorista na područje Kosova i Metohije i presecanje komunikacija na liniji Peć—Prizren. U širem planu ova operacija je trebalo da obezbedi južni koridor, koji bi poslužio za eventualnu invaziju snaga NATO-a na teritoriju Savezne Republike Jugoslavije. Ova operacija je trajala paralelno sa intenzivnim bombardovanjem Jugoslavije snaga NATO-a. Operacija Strela, po svojim karakteristikama je klasična vazduhoplovno-kopnena operacija.
POČETAK OPERACIJE:
U ranu zoru, na pravcu Gorožup-Planeja, na padinama Paštrika, otpočeo je napad OVK. U 05:00 sati oko 1.000 terorista izvelo je približavanje i podilaženje položajima 549. motorizovane brigade. U zoni dejstva nalazilo se oko 450 vojnika brigade ali je na samim položajima bilo oko 200 vojnika, dok je ostatak bio u patrolama, izviđanju i u dubinskom obezbeđenju državne granice.
Prvi na udaru bili su delovi 1. motorizovanog bataljona 549. motorizovane brigade odnosno borbena grupa 1/1. Uz podršku minobacača 60 i 82mm i korišćenjem svih raspoloživih borbenih sredstava i lakog naoružanja prvi talas napada je zaustavljen i teroristi odbačeni na svoje polazne položaje. Kako u tom trenutku nije bilo moguće pojačati jedinice Vojske Jugoslavije na graničnoj liniji pružena je maksimalna artiljerijska podrška iz haubica kalibra 122 i 152 mm kao i dve baterije kalibra 128 mm VBR M-77 Oganj iz pozadine. Pošto je artiljerija dejstvovala sa oko 14 skrivenih lokacija NATO trupe i albanska vojska nisu izvele kontra-pripremu i dejstva što je dalo dovoljno vremena artiljeriji 549. motorizovane brigade da izvrši promenu položaja. Iako je postignuto borbeno iznenađenje albanske snage nisu zauzele predviđene ciljeve i zadatke pomeranja snaga VJ sa svojih položaja. Naprotiv, dočekan agresor sa žestokim odgovorom snaga Vojske Jugoslavije bio je prinuđen na povlačenje na teritoriju Albanije. Kao odgovor ovakvom razvoju situacije albanska artiljerija je započela baražnu vatru po dubini teritorije sa ciljem pronalaženja i nanošenja gubitaka trupama VJ.
NEUSPEH NATO SNAGA I ŠIPTARSKIH TERORISTA:
Nakon najtežih napada 31. maja situacija se komplikuje i sutradan, 1. juna. Specijalne jedinice u sastavu 549-te brigade su dobile naređenje da povrate vrhove Paštrika koje su OVK osvojili u prethodnim borbama. To se nije moglo postići bez jake artiljerijske vatrene podrške snaga VJ. Ovi vrhovi su igrali veoma veliku ulogu u planovima NATO komande. O njoj svedoči i mišljenje komandanta NATO snaga u Evropi generala Vesli Klarka koji je insistirao na bliskoj i punoj podršci OVK na tim vrhovima koji, u slučaju prelaska u ruke VJ, bi se morali povratiti po svaku cenu.
"Tu planinu ne smemo izgubiti. Ne smemo dozvoliti Srbima da ostanu na toj planini. Plaćaćemo američkom krvlju za tu planinu ako ne pomognemo UČK da je zadrži."
Međutim i pored osvojenih vrhova na Paštriku agresor nije mogao ispuniti svoje ratne planove. Za uspešan nastavak operacije bilo je neophodno i osigurati desno krilo napada te zauzeti i dolinu Belog Drima. Svi dotadašnji pokušaji pokazali su se kao neuspešni. Terorističke snage su gubile na snazi i operacija je polako posustajala. Nakon dva dana teških borbi (31. maj i 1. jun) prestala su velika ofanzivna dejstva i operacija se svela na povremene manje vatrene čarke. Ovo je omogućilo popunu u naoružanju i opremi, te se Vojska Jugoslavije na ovom pravcu potpuno konsolidovala i učvrstila svoje položaje. Snage OVK su bile praktično odbačene na početne položaje i operacija Strela je pretrpela neuspeh.Takođe, po mišljenju NATO zvaničnika, snage OVK pretrpele su velike gubitke i nisu uspele da stvore uslove za otvaranje koridora između SRJ i Republike Albanije.Međutim napadi su nastavljeni i dalje, do završetka oružanih sukoba. Nekoliko dana kasnije, 5. juna teroristi izvode jake napade u podnožju planine Paštrik, sa koordinisanom minobacačkom i artiljerijskom vatrom. Dva dana kasnije dva strateška bombardera B-52 su izvela bombardovanje planine nakon koga je NATO procenio potpuni borbeni uspeh ovog leta i pogibiju stotina vojnika VJ, što je kasnije opovrgnuto.